Fiskalizacija 2.0 u praksi: Gdje su nestali računi? Istina o “rupama” u brojaču i B2C transakcijama

Objavljeno:

9 veljače, 2026

Kategorija:

fiskalizacija

Era Fiskalizacije 2.0 više nije “projekt u najavi” – ona je naša poslovna svakodnevica. Sada, kada su prvi mjeseci primjene novog Zakona iza nas, jedno pitanje operativno najviše muči poduzetnike: sljednost brojeva računa.

Ako koristite jedan naplatni uređaj za sve vrste transakcija, vaš knjigovodstveni niz izgleda uredno (1, 2, 3…), ali u sustavima Porezne uprave situacija izgleda “isprekidano”.

Kako ispravno voditi B2C transakcije (Fiskalizacija 1.0) u kombinaciji s eRačunima i inozemstvom, a da ne izazovete sumnju inspektora zbog prividnih rupa u brojaču?

Nova stvarnost Fiskalizacije 1.0: Nije samo za gotovinu

Najveća promjena koju smo osjetili 1. siječnja ove godine odnosi se na B2C segment (računi građanima).

Do 2026. vrijedilo je pravilo: ako građanin plaća virmanom (na transakcijski račun), fiskalizacija nije potrebna. To pravilo više ne vrijedi.

Danas, kada izdate račun fizičkoj osobi (građaninu), on automatski ulazi u sustav Fiskalizacije 1.0, bez obzira plaća li kupac gotovinom na blagajni ili internet bankarstvom od kuće. Svaki takav račun mora imati JIR i QR kod u trenutku izdavanja.

Tu dolazimo do glavnog operativnog izazova: miješanja krušaka i jabuka u istom nizu brojeva.

Anatomija “rupe” u brojaču: Primjer iz prakse

Zamislimo tipičan dan u jednoj hrvatskoj tvrtki koja koristi jedinstveni numerički niz na jednom naplatnom uređaju.

  1. Račun br. 1: Izdajete račun građaninu (B2C)
    • Status: Odlazi u sustav Fiskalizacije 1.0. Dobiva JIR.
  2. Račun br. 2: Izdajete račun domaćoj tvrtki (B2B).
    • Status: Odlazi kao eRačun (Fiskalizacija 2.0) putem informacijskog posrednika.
  3. Račun br. 3: Izdajete račun stranoj tvrtki (Export).
    • Status: Ne ide nigdje u realnom vremenu (ostaje u vašoj evidenciji).
  4. Račun br. 4: Ponovno račun građaninu (B2C).
    • Status: Odlazi u sustav Fiskalizacije 1.0.

Što vidi Porezna uprava kada gleda samo modul za Fiskalizaciju 1.0 (gotovinski promet)?

Vidi Račun br. 1, a zatim odmah Račun br. 4.

Brojevi 2 i 3 nedostaju. To je ta famozna “rupa” koje se poduzetnici boje.

Je li to prekršaj?

Nije, pod uvjetom da imate urednu dokumentaciju.

Sustav Porezne uprave sada je integriran. Iako modul 1.0 vidi rupu između 1 i 4, središnji sustav zna da je Račun br. 2 zaprimljen kroz kanal eRačuna. Račun br. 3 (inozemstvo) vidljiv je kroz vaše PDV obrasce i knjigu izlaznih računa.

Međutim, da biste izbjegli neugodna pitanja i dokazivanja tijekom nadzora, ključno je kako ste postavili svoju Internu strukturu.

Kako elegantno riješiti problem? (Model “Virtualnih uređaja”)

Umjesto da miješate sve račune u jedan niz, najbolja praksa koja se iskristalizirala u ovih nekoliko mjeseci 2026. godine je korištenje zasebnih naplatnih uređaja unutar istog poslovnog prostora.

Iako fizički radite na jednom računalu, u softveru i Internom aktu definirate tri oznake uređaja:

  • Uređaj 01 (Za građane/B2C): Ovdje idu svi računi koji trebaju JIR (gotovina + virman građana). Niz ide: 1, 2, 3… bez prekida.
  • Uređaj 02 (Za tvrtke/B2B): Ovdje idu samo eRačuni. Niz ide: 1, 2, 3… bez prekida.
  • Uređaj 03 (Inozemstvo): Ovdje idu exportni računi. Niz ide: 1, 2, 3… bez prekida.

Prednosti ovakvog pristupa:

  1. Nema rupa: Svaki kanal ima svoju savršenu sljednost.
  2. Lakša kontrola: Odmah vidite koliko ste računa izdali u kojem režimu.
  3. Čisti izvještaji: Porezna uprava točno zna da Uređaj 01 služi samo za F1.0 i ne očekuje tu vidjeti B2B račune.

Što ako ste već krenuli s jednim nizom?

Ako ste godinu započeli s miješanim nizom, ne brinite. Niste u prekršaju, ali morate osigurati da vaš Interni akt o fiskalizaciji (koji ste obvezni imati u poslovnom prostoru) jasno opisuje tu logiku.

U aktu mora stajati rečenica poput:

“Svi računi izdaju se u jedinstvenom numeričkom nizu na naplatnom uređaju br. 1, neovisno o tipu kupca. Razlike u sljednosti dostave podataka u sustav Porezne uprave proizlaze iz različitih zakonskih protokola za B2C (Fiskalizacija 1.0), B2B (Fiskalizacija 2.0) i inozemne transakcije.”

Zaključak: Automatizacija je ključ

U 2026. godini ručno razmišljanje o tome “kamo ide koji račun” je rizik. Vaš softver mora biti taj koji na temelju OIB-a ili tipa partnera automatski dodjeljuje ispravan broj uređaja i šalje podatke na pravi API (F1.0 za građane, Posrednik za tvrtke).

Rupe u brojaču su problem samo ako ih ne znate objasniti. Ako su one rezultat zakonite primjene različitih poreznih režima, a vaša knjiga izlaznih računa (KIR) sadrži sve brojeve na okupu – vaše poslovanje je potpuno sigurno.

Vizibit e-Račun aplikacija ima podršku za izdavanje računa u krajnjoj potrošnji (B2C, F1.0 fiskalizacija) i e-Računa (B2B, F2.0 fiskalizacija).  

Vizibit e-Račun aplikacija ima podršku za izdavanje računa u krajnjoj potrošnji (B2C, F1.0 fiskalizacija) i e-Računa (B2B, F2.0 fiskalizacija). 
Kratki video kako izdat F1 i F2 račune možete vidjeti ovdje.